Voćari u Gradačcu od štete oporaviti će se tek za tri godine

0
61

Olujno nevrijeme praćeno gradom voćarima u Gradačcu prije nekoliko dana nanijelo je nesvakidašnju štetu. Skoro sva stabla šljive, kruške, trešnje, višnje, jabuke i breskve su uništena. Plodovi su propali, a za oporavak će im trebati gotovo tri godine.

Midhat Bristrić iz Gradačca ovih dana nijemo posmatra stabla šljive i kruške koja se prostiru na 22 duluma zemlje. Sav trud koji je uložio u proteklom periodu led je uništio za svega nekoliko minuta.

Za Klix.ba kaže da ovakvu štetu ne pamti, a ove godine ostvarit će samo gubitke za razliku od lani kada je imao urod od 35 tona šljive i 45 tona kruške.

“Svih 2.500 sadnica je u potpunosti uništeno, a osim roda stabla su pretrpjela štetu koja će posljedice nositi narednih nekoliko godina. Leda je bilo i ranije, ali sa nekom štetom od 20 posto. Ovako se nikad nije dogodilo, a sada nemam ni komad voća. Sad ni sam ne znam šta da radim, tražim stručnjake koji će mi pomoći u smislu eventualnog pronalaska određene zaštite za rane na voćkama. Na te rane sada idu razne bolesti, a samim tim i sušenje sadnica”, kaže nam Bristrić.

U istom problemu je Mevludin Rabić koji se uzgojem voća bavi već 18 godina, a za kvalitet uroda dosad je dobio i nekoliko nagrada. Međutim, od šljive, breskve i kruške ove godine skoro da nema ništa.

“Ovo mi je jedini izvor prihoda i od njega živim skupa sa porodicom. Na jednoj parceli gubici su u potpunosti, dok sam na drugoj uspio nešto spasiti zahvaljujući protivgradnim mrežama, ali i to su veoma male količine. Nadam se da će nam vlast ovaj put izaći u susret s određenom pomoći jer bez toga nam slijedi potpuna propast”, žali nam se Rabić.

Poljoprivredna zadruga PMG-VIP Gradačac djeluje sa 35 zadrugara te do 150 kooperanata od kojih otkupljuju svježe voće i povrće, a koje pakuju i dalje distribuiraju prema trgovačkim centrima. Konkretno 70 posto domaće šljive ostavljaju na domaćem tržištu, dok 30 posto plasiraju u zemlje inozemstva. Ali, ove godine slasnog voća skoro da ni za koga neće biti.

“Štete su ogromne jer ovdje nije uništen samo godišnji rod već i sadnice za naredne dvije do tri godine. Uništen je pup i grana te je to sve sada podložno truljenju i sušenju. Od 20 do 30 posto odraslih biljaka koje su formirane i dovedene u rod morat će se zamijeniti, a problem je što država ne želi pomoći. Ona sve obaveze od nas naplaćuje, ali nam ništa ne vraća”, kaže za Klix.ba Edvin Taletović, direktor navedene zadruge, naglasivši da je značaj domaće proizvodnje najbolje prikazan u vrijeme pandemije koronavirusa.

Zbog konstantnih klimatskih promjena voćarima bi od velikog značaja bila ugradnja protivgradnih mreža koje bi njihove zasade spasile od mogućih šteta u budućnosti.

“Područje Gradačca na kartama nije obilježeno kao značajno područje tuče ledom te se zbog toga i razvila voćarska proizvodnja i ljudi su vijekovima živjeli od toga. Međutim, posljednjih nekoliko godina ovo područje je postalo izloženo udarima grada i trebalo bi ići u pravcu investiranja u protivgradnu zaštitu, prije svega podizanje mreža koje su se pokazale kao odlične u očuvanju stabala jer ih je manji broj već zastupljen u ovoj sredini”, kaže nam predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

On navodi da ugradnja spomenutih mreža predstavlja veliku investiciju za svakog voćara, zbog čega bi se trebala uključiti resorna ministarstva sa svih nivoa.

“Ta investicija je dugoročno isplativa i predstavlja minoran trošak u odnosu na gubitke koji se postignu. U evropskim zemljama voćari dobijaju uglavnom 50 posto subvencija, dok mi za ono što smo imali sa kantonalnog nivoa poticano je sa 25 posto od ukupnog iznosa”, dodao je Selimović.

Sa ili bez pomoći države gradačački voćari moraju nastaviti borbu na zemljištima. Rast ploda u punom kvalitetu mogli bi očekivati za tri godine, a do tada će morati pronalaziti načine za saniranje gubitaka koji su izrazito veliki.